HAG/DEN HAAG | 24.07.2014.

HADŽIĆEVE "POLITIČKE IGRE"

Bivši premijer SAO Istočna Slavonija i predsednik Republike Srpska Krajina tvrdi da je "osuđivao svaku vrstu nepravde i sve zločine" za koje je znao. Negirao da je u javnim nastupima pretio Hrvatima i pozivao na proterivanje. To su bile "moje političke igre" s namerom da se izazove sukob između "mirnih i agresivnih Hrvata", tvrdi Hadžić

Tužilac je u unakrsnom ispitivanju Gorana Hadžića tvrdio da ga "nikada do sada" nije čuo da "javno osuđuje" zločine počinjene nad nesrpskim stanovništvomSAO Istočna Slavonija i Republike Srpska Krajina, u kojima je optuženi tokom sukoba bio na visokim političkim položajima.

Hadžić odgovara da se "otkad je dobio razum" odnosio "ravnopravno prema Srbima i Hrvatima". Za njega je, rekao je, "bilo potpuno normalno da osuđuje svaku vrstu nepravde". Podsetio je tužioca da je u izjavina početku dokaznog postupka odbrane izrazio "najdublje žaljenje prema žrtvama" i da - ako to tužilac želi - može da bude "još oštriji".

Budući da je Hadžić u glavnom ispitivanju rekao da se nije mešao u rad policijskih i sudskih organa koji je trebalo da gone počinioce zločina, tužilac je primetio da je njegov "doprinos" provođenju pravde bio u tome što je "pasivno sedeo i dopuštao drugima da obavljaju posao". Hadžić je ponovio da je 1991. i 1992. godine osudio "sve zločine za koje je znao" i doživljavao ih je kao "zločine protiv njega lično i njegove porodice". Priznao je, međutim, da je smatrao da nadležni organi treba da sprovode zakon, a ne on kao političar.

Tužilac je, potom, citirao Hadžićev intervju beogradskom dnevniku "Politika" iz septembra 1991. godine. Hadžić u intervjuu kaže da su za razliku od Hrvata starosedelaca, "Dalmatinci i Zagorci opasni" i znaju da je "naš cilj da vratimo" ljude koji su došli iz BiH tokom Pavelićevih godina. "Ako nam se odupru, znaju šta će im se desiti", zaključuje Hadžić.

U osvrtu na tu izjavu, Hadžić danas kaže da je to bila njegova "politička teza" i da mu je namera bila da izazove sukobe između "mirnih i agresivnih Hrvata". Nakon sugestije tužioca da je izdvajanjem jedne grupe, poslao signal drugima da oni mogu da učine isto, Hadžić je odgovorio da nije bio "školovani političar", da je očekivao da će mu politička karijera trajati samo nekoliko meseci i da je izjave davao "od trenutka do trenutka" u zavisnosti od situacije. Priznaje da je "pogrešio" jer su, kaže, kao i on "to bili ljudi koji vole svoj narod".

U intervju iz avgusta 1991. godine, Hadžić, po tužiocu, "apeluje na Srbe da nasele prazne hrvatske kuće u Baranji i promene demografski sastav" tog područja. Hadžić tvrdi da to nije tačno i da je govorio o privremenoj situaciji i o proteranim Srbima čije su kuće bile spaljene u Zapadnoj Slavoniji. U istom tekstu Hadžić kaže da Hrvati starosedeoci "nikada nisu pravili probleme" i da "zlo dolazi od strane Hrvata - Hercegovaca koji su preobraćeni pre 200 godina". "Da sam se ja pitao, moji Srbi i Hrvati starosedeoci, rat se nikad ne bi desio", kaže danas Hadžić.

Na ukazivanje tužioca da se i 1992. godine zalagao da se "Hrvatima iz Hercegovine, Imotskog i Zagorja" uruči "putna karta", Hadžić odgovara da to nije bio "poziv na proterivanje" već "politička igra" sa ciljem da se zavade dve hrvatske struje.

Svedočenje Gorana Hadžića će biti nastavljeno nakon letnje sudske pauze, u utorak, 19. avgusta ove godine.