HAG/DEN HAAG | 01.04.2003.

HRVATSKA I HERCEG-BOSNA IMALE "ISTI KRAJNJI CILJ"

"Cilj kampanje u području Mostara bio je da se dotad etnički mješovito područje pretvori u teritorij BH Hrvata", navodi se u presudi Mladenu Naletiliću i Vinku Martinoviću - Vijeće obrazložilo zašto smatra da se u Hercegovini radilo o zločinima protiv čovječnosti i medjunarodnom sukobu

U prvoj presudi za zločine u području Mostara, Raspravno vijeće je zaključilo da su Mladen Naletilić Tuta i Vinko Martinović Štela "izravno doprinijeli" kampanji progona koja je 1993. vodjena protiv bošnjačkih civila u tom području te su im izrekli kazne od 20 odnosno 18 godina zatvora. Vijeće ih drži odgovornim zbog akcija u kojima su osobno sudjelovali, kao i zbog djela njihovih podčinjenih: Tuta je bio zapovjednik Kažnjeničke bojne HVO a Štela je zapovijedao antiterorističkom jedinicom "Vinko Škrobo".

Premda je vijeće naglasilo da ne želi ulaziti u generalne uzroke rata na području Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije, u svojoj je presudi obrazložilo zašto smatra da se u Hercegovini radilo o zločinima protiv čovječnosti i medjunarodnom sukobu.

"Cilj te kampanje bio je da se dotad etnički mješovito područje Mostara pretvori u teritorij BH Hrvata", navodi se u presudi. To je provodjeno kroz sistematske vojne napade, masovna protjerivanja Bošnjaka iz njihovih kuća, zatočavanja tisuća bošnjačkih muškaraca kao i opsadu istočnog Mostara i uništavanje orijentalne arhitekture i muslimanskih vjerskih objekata. Napadi "sistematske i rasprostranjene" prirode kvalificiraju se kao zločini protiv čovječnosti. Naletilić i Martinović su znali što se dogadja s Bošnjacima u tom području i "voljno su sudjelovali" u toj kampanji, zaključilo je vijeće.

Premda je obrana osporavala navode optužbe o umiješanosti Hrvatske u hrvatsko-bošnjački sukob, vijeće je - "na temelju iskaza svjedoka kao i dokumenata, medju kojima su transkripti iz ureda Franje Tudjmana" - zaključilo da "nema sumnje da su Hrvatska i Herceg-Bosna slijedile isti krajnji cilj, a to je uključivanje hrvatskih područja u BiH u jedinstvenu hrvatsku državu".

Transkripti iz Tudjmanovog ureda prvi put su predočeni Tribunalovim sucima u završnom dijelu sudjenja političkom lideru Hrvata u Srednjoj Bosni Dariju Kordiću. Ali vijeće u predmetu Naletilić i Martinović naglašava da je "prvo koje se u svojoj presudi oslonilo na dijelove transkripta koji su...nedvosmisleno pokazali duboku umiješanost predsjednika Tudjmana u pitanja Herceg-Bosne, HVO-a i sukoba u BiH", te su time odbacili tvrdnje obrane da transkripti nisu vjerodostojan dokazni materijal. Vijeće je u presudi posebno istaknulo Tudjmanovu izjavu da se u Herceg-Bosni "rješavaju buduće granice hrvatske države".

Suci u predmetu Naletilić i Martinović su prihvatilo stajalište tužitelja da se okolnosti izbijanja sukoba izmedju Hrvata i Bošnjaka u Hercegovini poklapaju s onima u Srednjoj Bosni. Zbog zločina u Srednjoj Bosni dosad je vodjeno pet sudjenja pred Tribunalom.