12.06.2018.

KVALITETNOM PRETRAGOM IZVORA DO KVALITETNOG IZVJEŠTAVANJA

SENSE Centar u Puli organizirao je dvodnevnu radionicu za novinare iz regije kako bi im olakšao pretragu baza podataka i podijelio s njima svoja iskustva u prikupljanju činjenica utvrđenih u sudskim postupcima

Radionica za novinare o pretraživanju baza podataka i arhive Agencije SENSE i Haškog tribunala održana je protekla dva dana u prostoru dokumentacijskog centra SENSE u Puli. Razlozi za krivo prikazivanje ili zanemarivanje činjenica utvrđenih u sudskim postupcima mogu biti politički ili propagandistički, ali jedan od osnovnih je jednostavno nepoznavanje tehnike pretraživanja izvora, istaknuto je na radionici.

„Dosad je tek zagrebano po površini ogromne baze podataka Međunarodnog suda za ratne zločine, u kojoj su skupljene nebrojene utvrđene činjenice o nasilju koje se dogodilo u našim državama 1990-tih. Ostalo je tu još mnogo činjenica koje govore o tim dešavanjima, a koje mogu biti upotrebljene u nekim budućim postupcima ili za informiranje javnosti i za suočavanje s prošlošću. Zbog toga smo dali sebi za cilj da olakšamo novinarima potragu za tim činjenicama i da podijelimo s njima svoja iskustva u prikupljanju utvrđenih činjenica“, rekao je direktor SENSE Centra za tranzicijsku pravdu Mirko Klarin.

Kraj rada Haškog tribunala ne bi trebao značiti povratak na kulturu nekažnjavanja i sada je na medijima i civilnom društvu u državama nastalim na prostorima bivše Jugoslavije da vrše pritisak na svoje pravosudne organe, kako bi se procesi za zločine počinjene tokom ratova devedesetih nastavili, istaknuo je Klarin.

Petnaestak sudionika radionice iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske slušali su o tome kako koristiti web stranicu agencije SENSE i doći do podataka iz više od 12.000 pisanih izvještaja, iz obimne TV i filmske produkcije SENSE-a kao i njegovih online narativa, o čemu su govorili Mirko Klarin, Mina Vidaković i Miralem Smajlović. Naglasili su da SENSE-ova novinarska produkcija može služiti kao vrlo korisna polazna točka na osnovu koje se može precizirati i izoštriti pretraživanje ogromne Tribunalove arhive.

Tanja Matić prenijela je svoja iskustva o tome kako najefikasnije pretraživati bazu podataka Haškog tribunala,o kojoj je kasnije govorio i Aleksandar Kontić iz Haškog tužilaštva pojašnjavajući što je iz te baze, a što nije, dostupno medijima i javnosti. O pretraživanju audiovizualnog arhiva Tribunala novinare je instruirao Miralem Smajlović.

Pulski povjesničar Igor Jovanović upoznao je sudionike s digitalnim repozitorijem, bazom podataka i materijala koji se mogu koristiti u proučavanju i poučavanju nedavnih ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Ovu bazu podataka sastavila je grupa nastavnika povjesti iz cijele regije, uz potporu Europskog udruženja nastavnika povijesti (EURICLIO). Sav taj materijal dostupan je svima na internet stranici Devedesete.net.