HAG/DEN HAAG | 07.11.2007.

OPTUŽBA: ZLOČINAČKI GOVOR VOJISLAVA ŠEŠELJA

Uvodna reč optužbe na suđenju lideru srpskih radikala. Šešeljev doprinos ostvarenju zajedničkog cilja trajnog uklanjanja nesrba sa područja planirane Velike Srbije je, po tužilaštvu, bila njegova "fanatična i ekstremna retorika", kojom je kod Srba podsticao strah i mržnju, istovremeno demonizujući i dehumanizujući Hrvate i Muslimane

Opisujući Vojislava Šešelja kao "veštog političara", "lukavog i proračunatog čoveka" i "skandalmajstora", tužiteljica Kristin Dal/Christine Dahl mu ipak osporava pravo da se naziva "najvećim živim srpskim nacionalistom." Nacionalni ponos, primetila je Dal, ne zahteva "strah, mržnju i uništavanje drugačijih kultura i vera", na čemu se po njoj zasniva Šešeljev "šovinistički, ratoboran i otrovan" naconalistički brend.

Dokazi optužbe će, najavila je Dal u današnjoj uvodnoj reči na početku suđenja lideru srpskih radikala optuženom za ratne i zločine protiv čovečnosti u Hrvatskoj, Vojvodini i Bosni i Hercegovini, "pokazati da je Šešelj počinio zločine" tokom ratova na području bivše Jugoslavije i da je zajedno sa vodećim strukturama u Srbiji aktivno radio na stvaranju Velike Srbije, sa zapadnim granicama na famoznoj liniji Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica. Mada je delio isti cilj, Slobodan Milošević se nije usudio da glasno poziva na "oslobođenje srpskih zemalja", ali je to umesto njega rado i veoma često činio Šešelj, ne hajeći što na toj zemlji već žive neki drugi narodi. No, na kraju, dodala je tužiteljica, "Šešelj nije uspeo da postigne Veliku Srbiju." Sve što mu je pošto za rukom je, po njoj, "manja Srbija" i obogaćenje rečnika frazom "etničko čišćenje."

Tužilaštvo će, najavila je Kristin Dal, dokazati da je Šešelj zajedno sa drugim srpskim vođama učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem nasilnog i trajnog uklanjanja nesrpskog stanovništva sa značajnih delova teritorije Hrvatske, Bosne i Hercegovine kao i Vojvodine. Ostvarenju tog zajedničkog cilja Šešelj je doprinosio svojom "fanatičkom i ekstremnom retorikom" koja je privukla i indoktrinirala mnoge mlade ljude koji su kao dobrovoljci išli na linije fronta u Hrvatskoj i BiH, a koje je Srpska radikalna stranka (SRS) regrutovala, finansirala, opremala, naoružavala i, konačno, komandovala njima.

Ti dobrovoljci – poznati kao "Šešeljevci" ili "četnici" – su veoma brzo stekli reputaciju "nedisciplinovanih i nasilnih kriminalaca i razbojnika" ali su, primetila je tužiteljica, "služili stvari" svog vođe. Osim na svoje dobrovoljce, Šešelj je retorikom straha i mržnje "uticao i na druge vojnike, dobrovoljce i paravojnike", usađujući im strah i mržnju prema Hrvatima i Muslimanima, kao i želju da doprinesu stvaranju domovine svih Srba, odnosno Velike Srbije.

Svojim govorom mržnje Šešelj je, istakla je tužiteljica, "demonizovao i dehumanizovao" Hrvate i Muslimane, prikazujući ih "ustašama" odnosno "islamskim fundamentalistima", čime je kod svojih sledbenika otklonio sve moralne i legalne prepreke za nasilje nad njima. Jezik kojim se Šešelj koristio, smatra Dal, "čini njegov govor zločinačkim". U kontekstu osetljivih ratnih i političkih previranja ljudi su podložni porukama straha i mržnje a Šešelj je, po tužiteljici, "bio u potpunosti svestan svoje političke moći i izuzetne sposobnosti da svojim govorom utiče na ljude." Tužilaštvo će, najavila je Dal, dokazati da je u najmanje tri prilike - u Vukovaru novembra 1991., Zvorniku u proleće 1992. i u vojvođanskom selu Hrtkovci u leto iste godine – Šešelj svojim govorom počinio zločin progona, budući da su masakr u Ovčari, masovna ubistva u Zvorniku i proterivanje Hrvata iz Hrtkovaca – bili direktno podstaknuti Šešeljevim govorima.

Mada Šešelj tvrdi da mu se sudi za "novi ili izmišljeni zločin", ukazala je tužiteljica, ratna propaganda i govor mržnje "nisu na žalost nikakva novost." Propustila je, međutim, da podseti na neka ranija suđenja optuženima za zloupotrebu propagande u zločinačke svrhe, kao što je nirnberški proces izdavaču Julius Strajher/Streicher koji je 1946. godine osuđen na smrt zbog pozivanja na istrebljenje Jevreja, ili "medijski proces" pred Tribunalom za Ruandu, gde su trojica izdavača i novinara 2003. godine osuđeni na doživotnu robiju i duge zatvorske kazne zbog "direktnog i javnog navođenja na genocid".

Vojislav Šešelj, koji se tokom uvodne reči tužilaštva često ironično smeškao, će sutra održati svoju uvodnu izjavu. Mada je tužiteljica Dal umesto odobrena 4 danas govorila nepuna 3 sata, Šešelj je najavio da će sutra do kraja iskoristiti svoja 4 sata.