HAG/DEN HAAG | 16.07.2014.

OVČARA JE, PO HADŽIĆU, "HUMANITARNO A NE VOJNO PITANJE"

Goran Hadžić tvrdi da kao predsednik Vlade SAO Istočna Slavonija nije imao "nikakvih ovlašćenja" nad sudstvom. Tokom predsedničkog mandata u Republici Srpska Krajina se zalagao za ekshumaciju masovne grobnice na Ovčari. Vrhovni savet odbrane kojim je predsedavao nije raspravljao o Ovčari, budući da je to bilo "humanitarno a ne vojno pitanje"

Goran Hadžić, bivši predsednik vlade SAO Istočna Slavonija, a kasnije i predsednik Republike Srpska Krajina (RSK), tereti se za propust da istraži zločine potčinjenih i kazni počinioce. Svedočeći u sopstvenu odbranu, Hadžić je rekao da te optužbe "nisu tačne" i da će to "matematički dokazati".

Tokom 1991. godine, kaže Hadžić, postojali su vojna uprava, vojni organi bezbednosti, vojna tužilaštva i vojni sudovi, zaduženi za gonjenje počinilaca krivičnih dela. Krajem te godine je njegova vlada "imala pokušaje osnivanja sudova" koji su početkom 1992. počeli sa radom i delovali "maksimalno u skladu sa svojim mogućnostima". Napominje, međutim, da on kao premijer nije imao nikakvih ovlašćenja nad sudijama i tužiocima. "Na nivou srednje škole je poznata podela vlasti na zakonodavnu, sudsku i izvršnu", rekao je Hadžić naglašavajući da je on bio izvršna vlast i "nije se mešao" u rad sudstva.

Sudovi su, rekao je, vodili postupke protiv poznatih i nepoznatih počinilaca zločina nad hrvatskim stanovništvom. Direktni napadi na Hrvate, pljačke i ubistva su, smatra Hadžić, bili "trn u oku u politici koju je zastupao", podrivali su njegovu "političku mogućnost delovanja" i bili "protivni interesima" Republike Srpska Krajina.

Hadžić kaže da je, čim ga je dobio, odobrio zahtev za ekshumacijama posmrtnih ostataka žrtava sa Ovčare. Međunarodna komisija je najpre uputila zahtev vladi RSK, koja je smatrala da ekshumacije treba vršiti "recipročno" što je usporilo proces. Naknadno je, kaže, saznao da su "strukture JNA" takođe pokušale da "donekle ometaju" ekshumaciju. Otpor je dolazio od pukovnika Milana Milanovića, kasnijeg zamenika ministra odbrane RSK koji je, po Hadžiću, bio u bliskim vezama sa Radovanom Stojičićem Badžom, iz srpskog MUP.

Hadžić je negirao da se Vrhovni savet odbrane RSK, pod njegovim predsedništvom, protivio ekshumaciji na Ovčari. O tome se nije ni raspravljalo budući da je, po njemu, Ovčara bila "humanitarno i krivično" a ne "vojno pitanje". Između Hadžićevog odobrenja u novembru 1993. godine da se počne sa iskopavanjem i ekshumacija na Ovčari protekle su još tri godine. Ubrzo nakon razgovora sa Vilijemom Fenrikom iz Komisije eksperata koja je istraživala kršenja međunarodnog humanitarnog prava na području bivše Jugoslavije, Hadžić je izgubio vlast u Krajini, status mu je postao "nezahvalan" a policija ga je "šikanirala".

Branilac Živanović je i u današnjem ispitivanju ukazivao da Hadžić nije imao mogućnosti da kontroliše paravojne i dobrovoljačke jedinice na području Istočne Slavonije, kao što su Arkanovi Tigrovi i Šešeljevi četnici. Odbrana se poziva na intervju u kojem Života Panić, bivši komandant Prve vojne oblasti JNA, kaže da je "sve te sastave stavio pod komandu" i da su "izvršavali zadatke jedinice (JNA) u kojoj su se nalazili". Panić je dodao da je Arkan došao na to područje pre JNA i da je "valjda imao aranžmane" sa lokalnim rukovodicioma.

Hadžić negira da je imao bilo kakve veze sa Arkanovcima, Belim Orlovima ili Šešeljevim četnicima. "Oni nisu bili pod mojom kontrolom", zaključio je Hadžić koji će sutra početi da odgovara na pitanja tužilaštva.