HAG/DEN HAAG | 27.08.2014.

PRIORITETI HADŽIĆEVE VLADE

Tužilac sugeriše da je prioritet istražnih organa u SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem bilo procesuiranje zločina nad Srbima ali ne i nad nesrpskim stanovništvom. Pozivajući se na 29 dokumenta iz suda u Belom Manastiru, tužilac ukazuje da je u postupcima protiv srpskih počinilaca presuda doneta u 13 dok je u ostalih 16 predmeta samo podignuta optužnica

Osmog dana unakrsnog ispitivanja Gorana Hadžića, bivšeg predsednika vlade SAO Istočna Slavonija, tužilac je ukazivao propuste optuženog da spreči zločine i kazni počinioce na području Slavonije, Baranje, Zapadnog Srema i kasnije Republike Srpska Krajina. Prema optužnici, Hadžić je time doprineo ostvarenju udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo nasilno i trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva sa velikog dela teritorije Hrvatske koje su Srbi smatrali svojim.

Tužilac Daglas/Douglas Stringer je ukazivao da nadležni organi SAO Istočna Slavonija i kasnije Republike Srpska Krajina ili nisu postupali po podignutim optužnicama a da su presude često bile oslobađajuće ili u očitom neskladu sa krivičnim delima koja su počinjena. Prema dokumentima usvojenih u dokaze, od 29 predmeta koji su pokrenuti pred sudom u Belom Manastiru, presuda je doneta samo u 13 slučajeva dok u 16 predmeta postupak nije otišao dalje od optužnice. Takođe, samo dva predmeta se odnose na zločine počinjene 1991. - kada su počinjeni najteži zločini iz optužnice - dok se ostali odnose na dela iz 1992. godine.

Citirajući presudu u kojoj je jedan od optuženih osuđen na 18 meseci zatvora zbog ubistva, tužilac je upitao Hadžića da li mu se, "kao ljudskom biću" takav ishod čini pravičnim? Hadžićev odgovor je, međutim, izostao budući da je branilac prigovorio na to pitanje.

Tužilac se, takođe, pozvao na dopis iz 1992. koji je tadašnji komandant UNPROFOR Satiš/Satish Nambijar uputio podsekretaru za mirovne operacije Maraku Guldingu/Marrack Golding. U dokumentu se navodi da je UNPROFOR preneo Hadžiću zabrinutost zbog kršenja Vens-Ovenog plana i nastavka proterivanja nesrpskog stanovništva. Hadžić je predstavnicima UN odgovorio da je izdao "precizno uputstvo za gonjenje kriminalaca" kao i da su akcije protiv nesrpskog stanovništva jednako ozbiljne kao i zločini prema Srbima. Po tužiocu, postojao je sistem koji je imao utvrđene prioritete među kojima nisu bili zločini nad nesrbima. Hadžić je ukazao da je sadržina dokumenta preuveličana jer on "nije bio nadležan" da izdaje takva uputstva. On je, tvrdi, samo preneo "politički stav vlade Krajine da se zaštite nesrbi".

Tužilac je, potom, ukazao na dokument Okružnog javnog tužilaštva sa sedištem u Dalju, iz decembra 1991. godine, upućen Hadžićevoj vladi, u kojem se istrage zločina prema Srbima navode kao prioritet istražnih organa. Prema drugom dokumentu istog organa, ubistvo dvojice Srba u Borovo naselju se kvalifikuje kao zločin protiv čovečnosti i genocid. Ista kvalifikacija, međutim, nije primenjena u predmetima u kojima su žrtve bili Hrvati, primetio je tužilac. Hadžić je odgovorio da su za njega sva ubistva "ista", no prihvatio je da ni jedan zločin protiv Hrvata nije procesuiran ili presuđen kao zločin protiv čovečnosti ili genocid.

Unakrsno ispitivanje Gorana Hadžića biće završeno sutra nakon čega će odbrana iskoristiti oko 9 sati da u dodatnom ispitivanju koriguje neke od izjava svog prvog svedoka.