HAG/DEN HAAG | 08.02.2006.

"UDRUŽENI LITERARNI PODUHVAT" NA SUĐENJU MILOŠEVIĆU

Osnovni materijal za današnju rundu unakrsnog ispitivanja Branka Kostića, tužilaštvo je izvadilo iz knjiga koje su, u međuvremenu, napisali i objavili neki od osumnjičenih učesnika "udruženog zločinačkog poduhvata", poput Borisava Jovića, Momira Bulatovića i samog Kostića.

Odgovarajući na pitanja Slobodana Miloševića, Branko Kostić je proteklih dana negirao postojanje bilo kakvog "udruženog zločinačkog poduhvata" među čijim se učesnicima, u optužnicama za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, navodi i on, kao član poslednjeg Predsedništva SFRJ 1991. i njegovog "krnjeg" ili "suženog" naslednika u prvoj polovini 1992. godine. Tvrdio je da između dvadesetak navedenih učesnika tog "poduhvata" ima "malo ili ni malo zajedničkog", da neke od njih "nije nikada sreo", a da se sa nekima u međuvremenu "razišao."

Postojanje "udruženog zločinačkog poduhvata" i ulogu koju su u njemu igrali optuženi Milošević i svedok Kostić, tužiteljica Erc-Reclaf/Uertz Retzlaff je u današnjem nastavku unakrsnog ispitivanja nastojala da dokaže citatima i podacima iz knjiga koje su u međuvremenu napisali i objavili neki od navodnih učesnika u tom "poduhvatu": predstavnik Srbije u poslednjem saveznom Predsedništvu SFRJ Borisav Jović, bivši predsednik Crne Gore Momir Bulatović i sam Branko Kostić. Nedostajala je, jedino, knjiga "Moje viđenje raspada" koju je napisao tadašnji ministar odbrane Veljko Kadijević, a koju optužba nije danas koristila.

Na osnovu Jovićeve knjige "Poslednji dani SFRJ" tužilaštvo je sačinilo tabelu o sastancima Miloševića sa drugim učesnicima "udruženog zločinačkog poduhvata" izvan zvaničnih sednica Predsedništva. Ti sastanci su, kako se ispostavilo, najčešće održavani u formatu "četvorke" koju su sačinjavali Milošević, Jović, i generali Kadijević i Adžić ili "šestorke", kada bi se prvoj četvorici pridružili još i Bulatović i Kostić. Na jednom od tih sastanaka, sredinom avgusta 1992., prihvaćena je ideja "o sistematskom dogovaranju šestorice" ali ne i Kadijevićev predlog o formiranju "štaba" sačinjenog od predstavnika Srbije, Crne Gore i JNA. Prema statistici koju je, na osnovu Jovićeve knjige, napravilo tužilaštvo, Milošević se u tom kritičnom periodu – u leto i jesen 1991. godine – češće sastajao sa ljudima iz vojnog vrha nego Kostić, tadašnji član "kolektivnog vrhovnog komandanta" JNA. A to, po tužilaštvu, ukazuje na njegovu de facto kontrolu nad JNA 1991. i 1992. godine.

U knjizi Momira Bulatovića "Pravila ćutanja", navedena "šestorka" se opisuje kao "isti tim, koji deli istu sudbinu." Tužiteljica smatra da se "ista sudbina" odnosi na "očuvanje vlasti" dok Kostić tvrdi da se to odnosi na "očuvanje Jugoslavije." Sastanci "tima", piše Bulatović, se nikada ne snimaju, ne vode se zapisnici niti beleške, a ako je potrebno šefovi kabineta pripreme zvanične izjave koje rediguju Milošević i Bulatović.

Ključna ličnost "šestorke" ili "tima" je, prema svim autorima, Slobodan Milošević. Kostić, autor knjige "Da se ne zaboravi", objašnjava to Miloševićevim "političkim autoritetom i ugledom", kao i činjenicom da "predstavlja 10 miliona Srba." Borisav Jović u "Knjizi o Miloševiću" piše tome kako je tadašnji predsednik Srbije "vukao sve lance" i kako se njegova "apsolutistička kadrovska politika" nije odnosila samo na Srbiju, već i na Crnu Goru i Srbe u Hrvatskoj i BiH. Momir Bulatović opisuje Kostića kao Miloševićevog "čoveka od poverenja" i kaže da je imao "puno više razumevanja" za stavove predsednika Srbije nego za predloge crnogorskog rukovodstva. Jović, takođe, piše o "kooperativnom i lojalnom Kostiću, koji je u kritičnim trenucima bio bliže Srbiji nego Crnoj Gori." I sam Kostić, u intervjuu crnogorskom "Monitoru" koji je danas citirala tužiteljica, priznaje kako je nakon haške konferencije u jesen 1991. zadobio "poverenje Miloševića koji je po prirodi nepoverljiv čovek i koji je do tada više verovao Bulatovićima i drugima iz mladog rukovodstva."

Kostić, međutim, tvrdi da njegova izjašnjavanja u prilog stavova koje je zastupao predsednik Srbije nisu predstavljala "priklanjanje stavu Miloševića" i već "neslaganje sa stavom Bulatovića", što je sudija Bonomi/Bonomy ocenio kao "detinjasto objašnjenje."

Kostić, inače, nema pozitivno mišljenje o spisateljskim kvalitetima njegovih nekadašnjih kolega iz "šestorke". Za Jovićeve knjige kaže da su "nepouzdane" i da njegove podatke treba "primati sa rezervom", dok za Bulatovićevu knjigu kaže da je puna "pogrešnih i izmišljenih stvari", na koje se on "kritički osvrće u svojoj novoj knjizi pod naslovom Zapisi."

Unakrsno ispitivanje Branka Kostića biće nastavljeno u ponedeljak.