HAG/DEN HAAG | 03.11.2005.

ŠEŠELJ "NIJE U STANJU" DA SE IZJASNI O KRIVICI

Pošto nije imao priliku da se konsultuje sa svojim "stručnim timom odbrane", Vojislav Šešelj se danas nije izjasnio o navodima proširene optužnice, pa je sudija u njegovo ime u zapisnik uneo da se optuženi izjašnjava da nije kriv ni po jednoj od njenih 14 tačaka. Rekordno kratak nastup optuženog pred Tribunalom.

Pošto je 3. oktobra ove godine iskoristio pravo da izjašnjavanje o navodima proširene optužnice odloži za 30 dana, Vojislav Šešelj je jutros ponovo izveden pred sudiju Karmela Ađiusa/Carmel Agius, koji ga je pozvao da ustane i kaže da li je kriv ili nevin za zločine kojima ga tereti tužilac.

Šešelj je odbio da ustane, govoreći da "nije u stanju da se izjasni o eventualnoj krivici", pošto mu je "onemogućena komunikacija sa pravnim savetnicima", s kojima je hteo da se konsultuje o tome kako će se izjasniti. Šefu njegovog "stručnog tima odbrane" Tomislavu Nikoliću je, prema Šešeljevim rečima, "zabranjeno" da ga poseti u Pritvorskoj jedinici, dok je sa njegovim zamenikom, Draganom Todorovićem, razgovarao u prisustvu "sudskih činovnika koji znaju srpski jezik."

Kao drugi razlog zbog kojeg "nije u stanju da se izjasni" Šešelj je naveo "kršenje Statuta" koji, prema njegovom tumačenju, propisuje da se optuženi izjašnjavaju "pred kompletnim sudskim većem", a ne pred jednim sudijom.

Šešelj je hteo još da govori ali ga je sudija prekinuo, izdiktirao u zapisnik da se u ime optuženog izjašnjava da nije kriv po svakoj od 14 tačaka proširene optužnice, zaključio raspravu i izašao iz sudnice, ostavljajući iznenađenog Šešelja na optuženičkoj klupi. Sve je završeno za samo pet-šest minuta, što je rekordno kratak nastup ne samo Šešelja već i bilo kog od optuženih pred Tribunalom.

Lider srpskih radikala se prvobitnom optužnicom podignutom u januaru 2003. godine teretio za zločine u Vukovaru i Voćinu u Hrvatskoj, Bosanskom Šamcu i Zvorniku u BiH, kao i u Hrtkovcima u Vojvodini. O navodima te optužnice Šešelj se izjasnio 25. marta 2003. godine, odgovarajući "nisam kriv" na svaku od 14 tačaka koje ga terete za zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.

Tužilaštvo je u međuvremenu, na bazi novih dokaza, tu optužnicu proširilo i na zločine koje su “Šešeljevci” ili "Četnici” počinili u pet opština šireg područja Sarajeva, kao i u Bijeljini, Mostaru i Nevesinju. Lider srpskih radikala tereti se za progone na političkim, rasnim i verskim osnovama, istrebljenje, ubistva, zatočavanje, mučenje, surovo postupanje, deportaciju, prinudno premeštanje stanovništva, kao i za bezobzirno razaranje i pljačku javne ili privatne imovine.