HAG/DEN HAAG | 10.04.2006.

STATISTIKA KRAJINSKIH ZLOČINA

Predsednik hrvatske Komisije za nestale osobe potvrdio sve navode optužnice protiv Milana Martića koji se odnose na broj hrvatskih civilnih žrtava na području SAO Krajine. Branilac nastojao da diskredituje svedoka i prikaže ga pristrasnim

Od početka suđenja Milanu Martiću, optužba je saslušala desetak svedoka koji su govorili o zločinima nad hrvatskim civilima na području nekadašnje SAO Krajine - u Škabrnji, Baćinu, Saborskom, Hrvatskoj Dubici i drugim hrvatskim selima. Ivan Grujić, šef Komisije za nestale osobe pri vladi Hrvatske, danas je potvrdio da se navodi iz optužnice slažu sa službenim podacima o broju žrtava tih zločina.

Prema Grujiću, u selu Baćin je do sada ekshumirano oko 120 tela, u Škabrnji 64, Saborskom 28 a u Lipovači i Nadinu po sedam osoba. Ukupan broj žrtava rata u Hrvatskoj, prema zvaničnoj statistici je najmanje 12.078 poginulih, od čega 4.508 civila, dok se više od hiljadu osoba i dalje vode kao nestale.

Grujić je govorio i o granatiranju Zagreba u maju 1995. godine kada je poginulo sedam ljudi. Napad je, prema optužnici, naredio lično Milan Martić a glavni grad Hrvatske je gađan raketama "Orkan" sa kasetnim bojevim glavama.

Od zvaničnih podataka kojima raspolaže njegova komisija, Grujić je još pomenuo i brojku od 7.666 Hrvata koji su bili zatočeni u zatvorima u SAO Krajini, Republici Srpskoj i Srbiji. Naveo je, takođe, i podatak o 220.338 raseljenih osoba na području Hrvatske.

Broj raseljenih je bio tema kojom se, između ostalog, u unakrsnom ispitivanju bavio Martićev branilac Predrag Milovančević. On je prvo optužio svedoka da je, kao službenik hrvatske vlade, zapravo došao da štiti vlast kojoj pripada, a čiji su istaknuti članovi, kaže on, u optužnici za zločine u "Oluji" navedeni kao učesnici udruženog zločinačkog poduhvata. Predsedavajući sudija je sprečio takvo ispitivanje navodeći da se "na ovom suđenju ne sudi hrvatskoj vlasti", kao i da svedok nije bio "istaknuti član" establišmenta.

Odmah potom, Milovančević je ukazao da su podaci koje iznosi svedok u suprotnosti sa podacima iz optužnice protiv hrvatskih generala Gotovine, Čermaka i Markača. Iako svedok u glavnom ispitivanju nije pominjao broj izbeglih Srba, Milovančević je tvrdio da se u njegovom izveštaju navodi brojka od 3.100, a da se u optužnici protiv hrvatskih generala pominju desetine hiljada proteranih Srba.

Sudija Moloto nije dozvolio takvo ispitivanje i ponovio da se ovde ne sudi za "Oluju", kao i da navodi još nedokazane optužnice protiv hrvatskih generala Gotovine, Čermaka i Markača nisu relevantni za suđenje Milanu Martiću. Grujić stoga nije imao priliku da odgovori na Milovančevićeve optužbe. No, on je na slične argumente odgovarao tokom svedočenja na suđenju Slobodanu Miloševiću u martu 2003. godine. Tada je objasnio da se brojka od 3.100 prognanih Srba, na koju je danas ukazao Milovančević, odnosi na period od 1991. do polovine 1992. godine i to samo sa dela Hrvatske koji nije bio "pod okupacijom".